Vedran Miletić: Zaboravite na PCChipovo mišljenje o Linuxu

Share Button

Naslovna slika: Annie Spratt | Unsplash (fotografija)

Moja je generacija klinaca u Hrvatskoj zainteresiranih za računalnu tehnologiju kasnih 90-ih i ranih 00-ih odrastala uz informatičke časopise kao što su VIDI, Bug, PCChip i (danas nepostojeći) Hacker. Kako su računalni zasloni tada bili izrazito loši, tekst i slike su puno bolje izgledali prikazani na papiru. U doba prije široke dostupnosti širokopojasnog interneta (ADSL je u Hrvatskoj postao dostupan u većim gradovima tek tijekom 2003. i 2004. godine), preuzimanje softvera i multimedijskih sadržaja s interneta bilo je izrazito sporo i časopisi i pripadni CD-i su bili odličan način za doći do istih.

Naravno, svi su oni bili prisutni i na internetu i ondje također objavljivali vijesti. Vremenom, porastom brzine interneta, popularnosti blogova, foruma i društvenih mreža, popularnost i fizičkih i digitalnih časopisa je opala. Pitate li klince danas, vjerojatno će vam reći da preferiraju video sadržaj pred tekstualnim.

Bio sam nemalo iznenađen PCChipovim ovotjednim člankom 5 fundamentalnih razlika između Windowsa 10 i Linuxa u kojem je izvjesni B.P. usporedio ta dva operacijska sustava u terminima otvorenosti i zatvorenosti, privatnosti, sigurnosti, ažuriranja i podrške za starije i/ili slabije mašine. Vrijedi naglasiti da je većina ovdje navedenih časopisa vrlo rijetko pisala o Linuxu i softveru otvorenog koda, fokusirajući se umjesto toga na Windowse i pripadni ekosustav softvera, a to je i jedan od razloga zašto sam ih osobno prestao kupovati.

Uzimajući u obzir ciljanu publiku, radi se o solidno napisanom i nepristranom članku koji nakon argumentacije po svakoj od točaka čitatelju ostavlja na izbor koji će operacijski sustav koristiti:

No, na kraju dana vi odlučujete – Windowsi ili Linux?

Isto se, nažalost, ne može reći za idući članak u nizu pod naslovom Zaboravite na Linux. Ovo su razlozi zbog kojih biste trebali ostati na Windowsima iz pera… ovaj, tipkovnice izvjesnog I.H. Sam članak je izrazito traljavo napisan i često težak za čitati, ali ovdje se nećemo baviti narativnom i pravopisnom sposobnošću autora, već isključivo kvalitetom argumenata koje nudi. Analizirajmo redom tvrdnje koje iznosi u članku.

Velik broj korisnika i danas lomi koplja na relaciji Windows – Linux. Neki kažu kako je Linux ono što bi svi korisnici na globalnom nivou trebali koristiti i to iz više razloga: besplatan je, radi se o ”open source” operativnim sustavima koji je podoban za izmjene i dopune korisnika i navodno za Linux postoji manje virusa i ostalih štetnih programa nego što je to slučaj kod Windowsa.

Ovo je točno.

No je li to zaista tako i jesu li pobornici Linuxa u pravu kada sve ovo navode kao glavne razloge zbog kojih je, da tako kažemo- Linux platforma bolja i više ”user friendly” od Windowsa?

Linux je više “user friendly”, samo je vrlo izbirljiv po pitanju toga koga smatra svojim prijateljima. 😉

Windows još od davnih dana slovi kao operativni sustav koji je osmišljen od jedne od ”onih tvrtki”, odnosno od tvrtki kojima je cilj proširiti se na što veći broj osobnih računala i bez da pritom vode stvarnu brigu o potrebama korisnika.

Jest, ali isto je i Red Hat Enterprise Linux i SUSE Linux Enterprise, Joyentov SmartOS, a zašto ne i Android.

Za razliku od Windowsa, Linux čim je ugledao svjetlo dana nekako je dočekao kao ”svjetlo na kraju tunela”, odnosno kao platforma koja će korisnicima biti adekvatna zamjena. S obzirom da je puno godina prošlo otkako je Linux prvi puta ugledao svjetlo dana i s obzirom da smo od tada do današnjih dana imali prilike usporediti nekoliko Linux-a i Windowsa, konačan odgovor ne ide baš na korist Linux-u.

Zbog čega je ipak Windows operativni sustav koji je isplativiji za korištenje (pogotovo na dugoročnom planu) i što je to gdje se Linux jednostavno ne može nositi s Windowsima – pročitajte u nastavku.

Ovdje nema argumenata.

Što je ono što vi kao korisnik želite od operativnog sustava koji koristite, bez obzira o kojem operativnom sustavu se radilo? Odgovor je vjerojatno da je operativni sustav kompatibilan i da za taj operativni sustav postoji adekvatan broj programa i aplikacija koje su kompatibilne s tim operativnim sustavom.

Ovo je točno.

Da, istina je da postoji određen broj programa koji su jednako kompatibilni i dostupni za Linux kao i za Windows (recimo 7-Zip i Irfan View), no činjenica jest da za Windows postoji cijelo mnoštvo programa i aplikacija koje na različite načine služe korisnicima za bolje upoznavanje računalom, računalnim sustavom, dok to kod Linuxa jednostavno nije slučaj.

Aktualna verzija Fedore, verzija 26, imala je na dan izlaska 53912 paketa softvera u svojem službenom repozitoriju (možete vjerovati na riječ ili ih prebrojati na nekom od brojnih mirrora), a za dodatne softvere postoje RPM Fusion, Copr i drugi repozitoriji. Vjerujem da bi i druge popularne distribucije imale slične statistike. Štogod “upoznavanje računalom” značilo (računam da autor ne misli na aplikacije za upoznavanje ljudi putem interneta za druženje i veze) tvrditi da na Linuxu “ne postoji čistavo mnoštvo aplikacija koje na različite načine služe korisnicima za bolje upoznavanje računalom” je naprosto pogrešno.

Što je s videoigrama? Opet, istina, postoji određen broj videoigara koje su dostupne za Linux (nešto više o njima možete pročitati u jednom od naših proteklih članaka, odnosno ovdje), no ako ćemo iskreno, to je kap u moru u usporedbi sa brojem i kvalitetom igara koje su dostupne za Windows (još pogotovo ako uzmemo u obzir da je velik broj starijih igara potpuno kompatibilan i sa Windowsima 10 zahvaljujući modu kompatibilnosti).

U Steamovoj biblioteci autora ovog teksta, a slično je i kod drugih korisnika Linuxa s kojima ima kontakt, približno 50% igara radi na Linuxu. Zatim, Steam za Windowse i neke igre u njemu, kao i neke igre van Steama je moguće pokrenuti preko Winea. To dakako ne pokriva sve igre koje postoje na Windowsima, ali reći da je broj igara na Linuxu “kap u moru u usporedbi sa brojem i kvalitetom igara koje su dostupne za Windows” ne stoji, osim ako je kap veličine više od pola mora.

Koliko je mod kompatibilnosti uspješno izveden ne mogu reći, međutim, autor ovdje ne navodi jedan veliki problem, a to je Microsoftov vendor lock-in inherentan u DirectX-u 12 i Windows Storeu. Naime, sve novije igre koje koriste DirectX 12 mogu se distribuirati samo kao UWP aplikacije putem Windows Storea, što ograničava njihovu prenosivost na Android, Linux i macOS, obzirom da DirectX 12 nije podržan niti na jednom od tih operacijskih sustava i obzirom da Windows Store ne postoji niti na jednom od tih operacijskih sustava i gotovo sigurno neće ni postojati. Zbog svega navedenog, nerealno je očekivati da će se taj problem u budućnosti riješiti.

Otvoreni standard koji je alternativa DirectX-u 12, Vulkan, nema te probleme: uz Android i Linux, podržava Windowse od XP-a nadalje (što uključuje 7, 8, 8.1 i 10). Podrška za Windows 7 je vrlo značajan faktor obzirom da, dvije godine nakon izlaska verzije 10, podjednak broj gamera na Steamu koristi 7 i 10. Veliku podršku Vulkanu pred DirectX-om 12 daju legendarni studio za razvoj igara id Software, koji kaže da im odgovara upravo ta podrška za više platformi i starije verzije Windowsa, i hrvatski studio za razvoj igara Croteam, koji je, uzgred budi rečeno, prvi studio u svijetu koji je na tržište izbacio AAA igru s podrškom za Vulkan, a radilo se o naslovu The Talos Principle.

Istina je da i na Steamu postoji određen broj Linux igara koje su čak i besplatne, no to je još uvijek daleko od platformske podrške koju uživaju svi drugi operativni sustavi, ne samo Windows. Sve u svemu- softversko područje je za Windows platformu odlično pokriveno, dok za Linux, bez obzira na toliki broj godina koliko je Linux dostupan na tržištu, to isto ne može reći.

Pogledamo li podatke o broju igara pritom ne razlikujući AAA i indie igre i brojeći svaku igru kao jednu igru, nalazimo 8547 igara za Linux i 13421 igara za macOS; macOS ih ima 50% više, ali radi se o istom redu velične. Naravno, 36169 igara za Windows je sasvim druga priča, ali treba uzeti u obzir da se mnoge indie igre rade prvo za Windowse, a zatim nikad za ostale operacijske sustave.

Obzirom da je Valve tek 2010. godine na Linux prebacio prvu igru (Team Fortress 2) i klijent za Steam, o gamingu na Linuxu nema smisla pričati o van tog sedmogodišnjeg razdoblja (uz časnu iznimku nekoliko ranijih naslova već spomenutog id Softwarea koji su prebačeni na Linux isključivo zahvaljujući entuzijazmu Johna Carmacka). U tih 7 godina, Steam je došao od jednog naslova do 8547, podršku za Linux je dodao i GOG.com, AMD je uspostavio sustav koji je donio visokokvalitne upravljačke programe otvorenog koda za grafičke procesore (NVIDIA i Intel su nastavili biti standardno kvalitetni kako su bili i ranije), pokrenut je GamingOnLinux koji mjesečno ima preko pola milijuna pogleda (u pojedinim mjesecima i bliže milijun), a dva subreddita na temu gaminga na Linuxu imaju desetke tisuća pretplatnika.

Je li ovo usporedivo s gaming scenom na Windowsima? Ni blizu. Je li vrijedno spomena? Smatram da svakako jest. Pokazuje li trend rasta? Bez daljnjega.

Još jedna vrlo važna stvar na koju korisnici vrlo često obraćaju pozornost jest dostupnost nadogradnji baze podataka operativnog sustava, odnosno dostupnost istih.

Znači, prosječan korisnik jako brine o nadogradnji MySQL-a/MariaDB-a i PostgreSQL-a? /s

Koliko često je neka nadogradnja baze podataka dostupna za Linux? Čak i kada jest dostupna, često se zna dogoditi da ta nadogradnja ”debelo” kasni za nadogradnjom koja je dostupna za Windows. Što je razlog tomu što nadogradnje za Linux kasne? Razlog, odnosno uzrok toga je logičan.

Pogledajmo. Fedorine nadogradnje PostgreSQL-a i MariaDB-a. Meni se, nakon brzinskog pregleda, čini da nadogradnje ne kasne za nadogradnjama koje su dostupne na stranicama proizvođača tih softvera, ali mi je vrlo jasno da autora zapravo ne zanimaju samo baze podataka i da vjerojatno ne zna o čemu priča.

Korisnici Windows operativnih sustava- i to samo ovih novijih Windowsa 7, 8, 8.1 i Windowsa 10 čine više od osamdeset posto sveukupnih korisnika računala na svijetu tako da je logično da će nadogradnje za te operativne sustave biti češće dostupne nego nadogradnje za Linux, čijih korisnika ima oko dva posto. Veća potražnja – veća dostupnost – što zajedno čini da neki operativni sustav bude ”iznad” nekog drugog.

Fedora 26 je imala 6389 nadogradnji u malo više od 3 mjeseca od izlaska. Kada bi Windowsi imali sličan broj nadogradnji, to bi značilo da Windows 10 od datuma izlaska (pred više od dvije godine) do današnjeg dana ima najmanje 50000 nadogradnji. Nažalost podatke o broju nadogradnji za Windows 10 ne pronalazim, ali kada se priča o 20000+ nadogradnji za Windows 7, radi se o toliko operacija, pri čemu svaka nadogradnja izvodi desetke, stotine ili tisuće operacija. Tako da je teško povjerovati da je Microsoft dosad izbacio najmanje 50000 nadogradnji za Windows 10, unatoč “većoj potražnji” posljedica koje je nekakva apstraktna “veća dostupnost”.

Kao što sam rekao, Windows operativni sustavi koji se danas najčešće koriste kod velikog broja korisnika su Windows 10, 7 i 8, s time da se Windows 8 slabije koristi od navedena tri. To je u svakom slučaju manje ako usporedimo ovaj broj sa brojem Linuxa koji se koriste.

Naime, prema nekim mjerenjima, postoji više od 100 ”podvrsta” ili verzija Linux operativnih sustava od kojih korisnik može odabrati onaj koji njemu najviše odgovara, ovisno o njegovim potrebama.

Kako je Linux softver otvorenog koda, realno je za očekivati da će svatko tko ima znanja i interesa napraviti distribuciju savršeno prilagođenu vlastitim potrebama. No, većina korisnika i dalje koristi neku od desetak (usudio bih se reći i manje) glavnih distribucija ili neku od njihovih derivata.

Kako odabrati Linux koji ”meni najviše odgovara?”

Distrochooser ili neki sličan alat, neki od brojnih članaka na temu, zašto ne i pitati članove lokalne grupe korisnika Linuxa koje distribucije koriste i preporučaju.

Nemojte misliti da je odabir Linux operativnog sustava jednostavan. Za razliku od Windowsa čija se srž niti kroz posljednjih deset godina nije osjetnije promijenila, kod Linuxa to nije tako. Prije nego što korisnik odluči koji će Linux OS koristiti potrebno je dobrano proučiti koji bi bio najprikladniji za ono što korisniku treba. Naravno da će pobornici Linuxa reći da je bez obzira na sve Linux ”bolji”, ali treba biti realan.

Ako je problem u tome da treba dati zadani izbor za prosječnog desktop korisnika zainteresiranog za gaming, autor ovog teksta bezrezervno preporučuje Fedoru. Fedora se nije osjetnije promijenila od 2003. godine, osim što su temeljne vrijednosti u nekom trenutku formalno napisane i što je zajednica korisnika i doprinositelja projektu prilično narasla.

To je sve?

Ono što je uobičajeno jest da Windowsi budu ti koji će prvi dobiti najnovije drivere, nakon čega drivere dobivaju Mac OS. Linux-bazirani operativni sustavi su vrlo često ”sretni” ako uopće dobiju drivere kao takve. Jedino što Linux koliko-toliko tu drži uz bok s Windowsima i Mac OS-om je zajednica koja podržava Linux i čiji se članovi često sami potrude napraviti drivere za neke verzije Linuxa, što je i za svaku pohvalu.

Ovo je u prosjeku možda bilo točno 2002. godine, ali danas svakako nije. Nažalost, još uvijek postoji manji broj proizvođača hardvera koji ne daje upravljačke programe za Linux za svoj hardver, ali čak i tada zajednica problem često riješi sama. Što se tiče hipoteze da Linux dobiva drivere nakon Windowsa i macOS-a, bilo bi dobro da autor navede primjer za to što tvrdi. Naime, već navedeni NVIDIA i Intel dokazuju da više od desetljeća to nije slučaj u domeni grafičkih procesora, a AMD pokazuje da i druge kompanije razumiju važnost izrade kvalitetnih upravljačkih programa za Linux istovremeno kad i za Windows.

Ipak, koji se problem može javiti ako neki programer sam želi napraviti neki driver? Najčešći problem jest taj da driveri koje on osmisli i kreira budu bugoviti. Naravno da i Windows platforma, bez obzira na svu podršku ima problema s bugovima, o tome nema govora. No, Windows za razliku od Linuxa ima cijeli tim stručnjaka koji, odmah nakon što se neki bug pojavi, rade na rješavanju istoga, dok je kod različitih i mnogobrojnih verzija Linuxa to drugačije.

Točno je, recimo, da su 2007. upravljački programi za neke zvučne kartice bili bugoviti, ali ne i danas. Točno je, isto tako primjera radi, da Qualcomm, jedan od proizvođača bežičnih mrežnih kartica, ima kod sebe zaposlene ljude koji na redovnoj bazi izravno u jezgru Linuxa dodaju poboljšanja upravljačkih programa za hardver koji proizvode i prodaju. Opet, ako autor ne priča napamet, bilo bi dobro da navede primjer za to što tvrdi.

Mislite li da je Linux jednostavan ili jednostavniji nego što je bio prije deset godina ili mislite da je jednostavniji za korištenje od Windowsa? Što god od ove tri mogućnosti da mislite, opet naravno mišljenja se razlikuju od korisnika do korisnika (naravno da će korisnici koji su naviknuli na Linux reći kako je on jednostavniji od Windowsa), no treba opet nekako pokušati biti realan i reći kako stvari stoje.

Da ste korisnik-laik, znači da nemate nikakvog posebnog iskustva u korištenju niti jednog operativnog sustava i da imate priliku koristiti Linux i Windows, koji bi vam bio jednostavniji? Odgovor je- Windows.

Windows je jednostavno puno više ”user-friendly”, pogotovo za korisnike-početnike nego što je Linux i to je jednostavno tako.

Ovdje nažalost nema argumenata. Ako se niste dosad sreli s desktopima na Linuxu, pogledajte GNOME 3 i KDE Plasma i procijenite sami koliko je to više ili manje “user friendly” od neke verzije Windowsa.

Posljednje i najvažnije pitanje za kraj – Linux ili Windows? Koji je bolji? Ovisi. Ovisi jeste li korisnik kojemu je glavni cilj programiranje i rad sa ”open source” programima (kakav je Linux) ili ste korisnik koji želi da njegov operativni sustav ima kompatibilnost, jednostavnost sučelja i korištenja, široku dostupnost u pogledu programa i igara i operativni sustav na kojem ćete, recimo moći kliknuti na BS Player i bez problema pokrenuti neki film.

Na Fedori nećete imati BS Player, ali ćete lako naći neku od aplikacija koja izvodi video sadržaj korištenjem aplikacije Softver, koja je svojevrsni ekvivalent Google Playa i App Storea. Ne morate tražiti po internetu i instalirati softver sa slučajno nađenih web stranica kad imate trgovinu sa softverom nadohvat ruke.

Sve ovisi o ukusima, o kojima se ne raspravlja. No ako spaate pod većinu običnih ili ”casual” korisnika – odaberite Windows.

Naravno da svatko od vas treba birati za sebe. No, ako spadate pod korisnike kojima je dosta već spomenutog Microsoftovog vendor lock-ina na Windows 10, DirectX 12 i Windows Store, Microsoftovog narušavanja vaše privatnosti kroz takozvanu “telemetriju” i toga da Microsoft odlučuje umjesto vas što će biti instalirano na vašem računalu, odaberite Fedoru.

tl;dr radi se izrazito lošem članku obzirom da većina stvari koje autor tvrdi su možda bile točne 2002. godine, vjerojatno su bile netočne 2007. godine i zasigurno su netočne danas.

Powered by WPeMatico

Share Button

Charles-Antoine Couret: Changement de pâte thermique sur mon ordinateur portable

Share Button

Il y a parfois des tâches d’entretien d’un ordinateur qu’on oublie de faire
et qui pourtant sont essentielles.

Le changement de pâte thermique en fait parti. La pâte thermique est ce qui
permet d’améliorer la conductivité thermique entre le processeur (ou le GPU) et
le radiateur dédié à évacuer cette chaleur. Il permet de gommer les aspérités
des deux surfaces pour augmenter la surface de contact et éviter la présence
d’air qui est un bon isolant.

Mais la pâte thermique n’est efficace que quelques années, ensuite il
commence à se fissurer, à se décoller et donc à ne plus remplir correctement sa
fonction. Il est nécessaire de le remplacer.

Mon ordinateur est un HP Elitebook 8560w qui vient de fêter ses 6 ans
d’utilisation. Depuis quelques semaines / mois, la température était
constamment entre 80 et 100°C, même si je ne faisais rien de particulier. C’est
bien trop chaud. Du coup le processeur se mettait en économie d’énergie pour
éviter la surchauffe ce qui dégradait les performances.

Je me suis décidé à régler le problème, ne prévoyant pas de changer de
machine avant quelques mois.

Matériel

Coût total, moins de 30€.

En effet, ma machine possède beaucoup de vis Torx, puis pour éviter d’abimer
la machine j’ai préféré avoir un outil très fin pour séparer les éléments et
avoir de quoi gratter la pâte thermique. D’où l’achat des deux sets qui
permettent globalement de démonter pas mal de machines en théorie.

Une petite pince est assez appréciable pour manipuler les petits
connecteurs.

Opérations

Avant de commencer, pour éviter de faire des erreurs, j’ai préféré consulter
une vidéo
du démontage
avant.

Comme beaucoup d’ordinateurs portables, accéder à la carte graphique et au
processeur n’est pas évident. Il faut pratiquement tout retirer de la partie
basse de la machine : clavier, touchpad, disque dur, lecteur CD… En fait il
ne reste qu’une partie du châssis et la carte mère.

On retire donc l’ensemble du module de refroidissement qui est commun pour
le processeur et la carte graphique. En effet, chacun a son radiateur qui
communique la chaleur à un ventilateur et à un radiateur externe commun. Cela
rend l’opération un peu plus pénible.

Vous pouvez voir le module démonté :

IMG-20171020-WA0001.jpg

Et la carte mère, avec le CPU sur la gauche, la carte graphique sur la
droite :

IMG-20171020-WA0000.jpg

Bien entendu il faut ensuite tout remonter, sans se planter sur les vis.
Essayer de bien réintégrer les éléments (ce dont j’ai échoué la première fois,
notamment le connecteur pour les touches de la souris qui n’a pas été bien
enfiché). Allumer la bête et tester que tout va bien. Et ouf tout
fonctionne.

Résultats

Maintenant mon ordinateur au repos fonctionne entre 60 et 80°C. Les 100°C ne
sont atteints que lors d’une activité intensive. C’est quand même bien plus
sympa, à l’usage j’ai moins de ralentissements, l’utiliser sur les genoux est
possible sans se brûler.

Pour un peu moins de 30€ et près de 3h à s’en occuper le résultat est très
appréciable. N’hésitez pas à le faire si votre machine chauffe trop (et si
bricoller un peu ne vous fait pas peur). ;-)

Powered by WPeMatico

Share Button

Jaroslav Škarvada: How to recompile Fedora kernel with the custom patch

Share Button

I has been asked how to recompile Fedora kernel with the custom patch, so here is the tutorial:

At first install the needed packages:


# dnf install fedpkg dnf-plugins-core

Install build requirements for the kernel package:


# dnf builddep kernel

Clone the kernel dist-git module for the desired Fedora version, i.e. if you want to recompile the kernel for the Fedora 26, add the ‘-b f26’ or respective version (–anonymous is used for the anonymous checkout, i.e. read only checkout):


$ fedpkg co --anonymous -b f26 kernel

Change the working directory to the cloned dist-git module:


$ cd kernel

Copy the desired patch (e.g. my-patch.patch) to the working directory:


$ cp DIR/my-patch.patch .

Make sure your my-patch.patch has been generated by the ‘git format-patch’ if not, you need to manually add the header containing lines From:, Subject:, so proceed the following step just only if such header is not presented in your patch (of course edit the strings as needed):


$ echo "From: Joe Hacker " > header
$ echo "Subject: My patch" >> header
$ echo >> header
$ cat header my-patch.patch > patch
$ mv patch my-patch.patch

Edit the kernel.spec, locate the string ‘# END OF PATCH DEFINITIONS’, and add the following string just before it:


Patch9999: my-patch.patch

where make sure that the number 9999 is not used by any previous Patch keyword. If it’s already used, keep increasing the number until you will find the highest unused number and use it with your patch. Save the spec file.

Recompile the kernel:


$ fedpkg local

Install/re-install the newly builds kernel RPMs from the ARCH directory, i.e. if you compiled the kernel for the x86_64, the ARCH directory is x86_64.

Reverted patch

In case you have upstream kernel patch you need to revert, do the previous steps up-to the installation of the my-patch.patch, then unpack the kernel sources:


$ fedpkg prep

Make the reverted patch of your patch (replace the DIR in commands bellow by directory where you store your patches):


$ pushd kernel-*/linux-*
$ git commit -am Flush
$ cp DIR/my-patch.patch .
$ patch -p1 -R my-patch.patch
$ git commit -am "My reverted patch"
$ git format-patch --stdout HEAD~1 > DIR/my-patch-reverted.patch
$ popd

Then install the my-patch-reverted.patch instead of the my-patch.patch and proceed with the compilation as described above.

Powered by WPeMatico

Share Button

Wolnei Tomazelli Junior: Friday, 20 oct, was final day of LatinoWare and temperature stabled to 28ºC with some clouds. Participants…

Share Button


Friday, 20 oct, was final day of LatinoWare and temperature stabled to 28ºC with some clouds. Participants started arriving at the event again around 10:20 am.
10 am until 11 am, in room Venezuela was my talk about Fedora QA to 15 persons and to my surprise inspired Dennis Gilmore to start run Kernel Tests in his ARM board.
Once again on the last day of any event in Brazil, is the free distribution of adhesives, limited to one per person each type as we had stock. At end Fedora Project distributed 700 adhesives, 25 badge cords to old or new contributors, installed 2 notebooks and gain three new people to review packaging, translation and websites.
The main activity occurred at 14h with the official photo capture the event with all participants and 6pm was event final goodbye ceremony. #fedora #latinoware #linux #FozIguacu

21/10/2017

Powered by WPeMatico

Share Button

Justin W. Flory: Exploring Google Code-In, ListenBrainz easyfix bugs, D3.js

Share Button

On the data refrain: Contributing to ListenBrainz

This post is part of a series of posts where I contribute to the ListenBrainz project for my independent study at the Rochester Institute of Technology in the fall 2017 semester. For more posts, find them in this tag.


Last week moved quickly for me in ListenBrainz. I submitted multiple pull requests and participated in the weekly developer’s meeting on Monday. I was also invited to take part as a mentor for ListenBrainz for the upcoming round of Google Code-In! In addition to my changes and new role as a mentor, I’m researching libraries like D3.js to help build visualizations for music data.  Suddenly, everything started moving fast!

Last week: Recap

The ListenBrainz team accepted my development environment improvements and documentation. This gave me an opportunity to better explore project documentation tools. I experimented with Sphinx and Read the Docs. Sphinx introduced me to reStructuredText for documentation formats. I’ve avoided it in favor of Markdown for a long time, but I see where reStructuredText is stronger for advanced documentation.

Since ListenBrainz is a new project, I plan to contribute documentation for any of my work and improve documentation for pre-existing work. One of the goals for this independent study is to make ListenBrainz a viable candidate for a future data analysis course. To make it easy to use and understand, ListenBrainz needs excellent documentation. Since one of my strengths is technical writing, I plan to contribute more documentation this semester.

You can see some of the new documentation already!

Google Code-In mentor

The MetaBrainz community manager, Freso Olesen, approached me to mentor for Google Code-In. Google Code-In is an opportunity for teenagers to meaningfully contribute to open source projects. Google describes Google Code-In as…

Pre-university students ages 13 to 17 are invited to take part in Google Code-in: Our global, online contest introducing teenagers to the world of open source development. With a wide variety of bite-sized tasks, it’s easy for beginners to jump in and get started no matter what skills they have.

Mentors from our participating organizations lend a helping hand as participants learn what it’s like to work on an open source project. Participants get to work on real software and win prizes from t-shirts to a trip to Google HQ!

MetaBrainz is a participating organization of Google Code-In this cycle. Because of my work with ListenBrainz, I will contribute a few hours a week to help mentor participating students with ListenBrainz. Beginner problems should be easy to help with since I’m still beginning too, and as I spend more time with ListenBrainz, I can help with harder problems.

I’m excited to give back to one of my favorite open source projects in this way! I’m grateful to have this chance to help out during Google Code-In.

Choosing easyfix bugs

After I figured out the development environment issues, I went through open tickets filed against ListenBrainz to find some to work on. I made a preliminary pass through all open tickets and left some comments for more information, when needed. The tickets I highlighted to look into next were

  • LB-85: Username in the profile URL should be case insensitive
  • LB-124: Install messybrainz as a a python library from requirements
  • LB-176: Add stats module and begin calculating some user stats from BigQuery
  • LB-206: “playing_now” submissions not showing on profile
  • LB-212: Show the MetaBrainz logo on the listenbrainz footer.

Of these five, LB-124 and LB-212 are already closed. While drafting this article, I completed LB-124 in PR #266. This was part of a test to get the documentation building again because of odd import errors. Later, a new student also learning the project for the first time asked to work on LB-212. Since it was a good first task to explore the project code, I passed the ticket to him.

I want to do one more “easyfix” bug before going into the main part of my independent study timeline. I don’t yet feel comfortable with the code and one more bug solved will help. After this, I plan to pursue the heavier lifting of the independent study to explore data operations and queries to make.

Researching D3.js

Prof. Roberts introduced D3.js as a library to build interactive, dynamic charts and visual representations of data. I haven’t yet looked into much front-end work, but this was a cool project that I wanted to highlight in my weekly report. This feels like it could be a powerful match for ListenBrainz, especially since the data has high detail.

Upcoming activity

This next week, I won’t have as much time to contribute to ListenBrainz. On October 21, I’m traveling to Raleigh, NC for All Things Open. On October 24, I present my talk, “What open source and J.K. Rowling have in common“. Since I’ll be out of Rochester and missing other classwork, I expect less time on my ListenBrainz work.

This next week will be slower than the last two weeks. Hopefully I’ll learn something at the conference too to bring back for ListenBrainz.

Until then… keep the FOSS flag high.

The post Exploring Google Code-In, ListenBrainz easyfix bugs, D3.js appeared first on Justin W. Flory’s Blog.

Powered by WPeMatico

Share Button

Fedora-Blog.de: [Fedora 27] Client-Side-Decoration in Firefox 57 aktivieren

Share Button

Kurz notiert:

Fedora 27 enthält Pakete für Firefox 57, welches Client-Side-Decoration (CSD) von GTK3 unterstützt.

Um die CSD zu aktivieren, muss lediglich in about:config der Wert widget.allow-client-side-decoration auf true geändert und anschließend Firefox neu gestartet werden.

Powered by WPeMatico

Share Button

Nathaniel McCallum: Introducing libiso8601

Share Button

Four years ago I needed a library for parsing ISO 8601 dates in C. After I
wrote most of it, we ended up going in a different direction. This code has
sat on my computer since then. But no more!

This week I polished it up and pushed it to GitHub. The library is fully
tested (with >98% code coverage) and handles not only all the ISO 8601
standard formats but many common non-standard variations as well.

Here’s an example of how to use it:

#include 
#include 
#include 

int main() {
    iso8601_time time = {};
    char str[128] = {};

    iso8601_parse("2010-02-14T13:14:23.123456Z", &time);

    assert(time.year == 2010);
    assert(time.month == 2);
    assert(time.day == 14);
    assert(time.hour == 13);
    assert(time.minute == 14);
    assert(time.second == 23);
    assert(time.usecond == 123456);

    iso8601_unparse(&time, ISO8601_FLAG_NONE, 4, ISO8601_FORMAT_WEEKDATE,
                    ISO8601_TRUNCATE_DAY, sizeof(str), str);

    assert(strcmp(str, "2010-W06-7") == 0);
    return 0;
}

I’d love to get some review of the API before I release the first version. So
if you’re into telling people how bad their code is, please wander this way!

Powered by WPeMatico

Share Button

Fedora-Blog.de: Firefox 57 für Fedora 26 und 27

Share Button

Wie das Fedora-Magazine in einem Artikel zu Firefox 57 schreibt, wird Fedora 27 kurz nach dem Release das Update auf Firefox 57 erhalten. Nutzer von Fedora 26 werden hingegen noch etwas länger auf das Update warten müssen, da es aufgrund der massiven Änderungen in der Version länger als gewöhnlich im Update-Testing Repository bleibt, damit Nutzer die Möglichkeit haben, zu prüfen, ob ihre Erweiterungen auch mit Firefox 57 funktionieren. Fedora 25 hingegen wird kein Update mehr auf Firefox 57 erhalten.

Grund für diese unterschiedliche Update-Praxis bei Fedora 26 und 27 ist, das Fedora 27 bereits seit einiger Zeit die Beta-Versionen von Firefox 57 in seinen Repositories enthält und Nutzer von Fedora 27 somit quasi einen gewissen Vorsprung haben, was das Testen ihrer Extensions angeht.

Powered by WPeMatico

Share Button

Russel Doty: Where Did That Software Come From?

Share Button

I have an article in the Oct. 9 issue of Military Embedded Systems magazine on software provenance titled Where Did That Software Come From?

Where did the software on your embedded system come from? Can you prove it? Can you safely update systems in the field? Cryptography provides the tools for verifying the integrity and provenance of software and data. There is a process as to how users can verify the source of software, if it was tampered with in transit, and if it was modified after installation.

The article explores how cryptography, especially hashing and code signing, can be use to establish the source and integrity. It examines how source code control systems and automated build systems are a key part of the software provenance story.  (Provenance means “a record of ownership of a work of art or an antique, used as a guide to authenticity or quality.” It is increasingly being applied to software.)

As an interesting side note, the article describes how the git version control system is very similar to a blockchain.

Powered by WPeMatico

Share Button

Debarshi Ray: Fedora meets RHEL

Share Button

As we enter the final freeze before the Fedora 27 Workstation release, I’d like to highlight a new feature that will hopefully make Fedora more attractive for developers. Last month, I had written about our experiments to make it easier to consume gratis, self-supported Red Hat Enterprise Linux installations from Fedora Workstation. I am happy to report that this is now a reality.

gnome-boxes-new-source-selection-rhel

Starting from Fedora 27 Workstation, you’ll be able to install an infinite number of RHEL 7.x VMs right from inside GNOME Boxes. All you need is an account on developers.redhat.com, and it will automatically set up a RHEL virtual machine that’s entitled to the RHEL Developer Suite subscription.

gnome-boxes-new-source-selection-rhel-01

Thanks to Felipe Borges for a seemingly endless round of patch reviews, and Victor Toso for occasionally lending us his brain.

Powered by WPeMatico

Share Button